$10.6 MILÕES BA KONSTRUSAUN REHABILITASAUN KONJUNTA AÉRPORTO BAUCAU

news-1-pic

Presidente Autoridade Aviasaun Civil Timor-Leste, Instituto Publiku, Eusebio Freits, ho Domingos de Jesus Magno Ximenes Sarmento, Vogal Tekniku Operasiona ho Diretor Infraestruturas Aviasaun, Armando da Silva Partisipa iha Seremonia lansamentu Tauk Fatuk Dahuluk ba Projeto Rehabilitasaun Aéroportu Baucau.

VIII Governo Konstituisional hakat tan pasu importante ida ba oin hodi loke tan loron matan foun, paradigma foun ho nia prespetiva foun, locos no focus ba sustentabilidade desenvolvimentu sector ekonomia nasional, husi prespetiva Autoridade Aviasaun Civil Timor-Leste, Instituto Publiku (AACTL.IP).

Primeiro Ministro, no Ministro Interior Jeneral Taur Matan Ruak, Embaxada EUA iha Timor Leste Mr Kevin Blakstone, Xefe Estado F-FDTL Tenente Jeneral Lere Anan Timur, hatur  fatuk dahuluk rehabilitasaun hamutuk aeródromu, iha Suco Tiriloka, Posto Administrativu Baucau Vila, Municipio Baucau, hafoin hala’o remata liu husi diskusaun iha tinan naruk nia laran.

Estado Estados Unidos America ho Governo Timor-Leste hala’o tiha diskusaun dahuluk iha tinan 2008, “bainhira hau sai husi Jeneral atu ba Presidente Repúblika, ikus mai sai primeiro-ministro, agora foin maka akontece no ita hahu hamutuk. Ne’e orgulhu privelegio boot ba povo Timor-Leste atu bele desenvolve ekonomia local no nasional entaun agora no finalmente partisipa iha hahu hatur fatuk dahuluk”. Xefe Governu hato’o iha Aeroporto Baucau. 12 de Julhu 2021 iha segunda-feira sema kotuk liu ba. Chefe Governo Aprecia no fo agradece ba Disponibelidade Estados Unidos America nian hodi bele realiza acordo konstrusaun hamutuk entre estado rua,Timor Leste ho America.

“Diskusaun ne’e hahu bainhira Komandante Pasifika hamutuk ho primeiro-ministro altura ne’eba sei hanesan Jeneral, diskute hodi husu apoio levantamentu Aéro Timor ne’ebé antes ne’e Falintil Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) haruka ona sira nia membru nain 10 ba hasai kursus iha area piloto engeneria tekniku no eletriku iha Filipina. Maske sira lubun maka ba tuir ona kursus maibé ikus mai sira lahalo buat ida iha tinan barak nia laran.

Tuir Chefe exekutivo aéro America nian, Ho envolvimentu EUA nian, Forsas Armadas Aéro Timor-Leste iha futuru sei sai diak no progressu boot no diak. Iha biban ida ne’e hau hato’o parabens ba Tenente Jeneral Lere Anan Timur tamba F-FDTL iha ona komponente aéro ba Futuru.

Taur Matan, fo hanoin ba povo Timor-Leste, “Bainhira ita iha ona Forsa aéro entaun persiza iha Aéro Porto ida ne’ebé adekuadu, entaun iha tempu Governasaun Eis primeiro-ministro Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão hatudu aéro porto Baucau no halo negosiasaun ida ne’e hodi oinusa atu halo obra aéreo porto Baucau.

Ceremonia ne’e partisipa mos husi Ministro Transportes no Komunikasaun Jose Agustinho da Silva, ho Governante sira balum, Presidente Autoridade Aviasaun Civil Timor Leste, Instituto Publico (AACTL.IP), Vogal Tekniku operasional Sr. Domingos Savio de Jesus Sarmento Magno Ximenes- Conselho Administrasaun, ho Diretor Armando Infraestrutura Aéroporto  inklui Autoridade Municipal ho Lokal Baucau nian.

Antes ne’e Governo representa Vice-Primeiro Ministro no Ministro Ordenamento Territorio no plano Jose Maria dos Reis ho EUA representa husi Embaisada America Kevin Blackstone asina ona nota intendementu atu halo rehabilitasaun konjunta ba aeródromu Baucau inklui apoio potensial sira, aviasaun civil iha loron 28 junu 2021 liu ba.

Objetivo husi akordo ne’e atu ajuda desenvolve programa promove desenvolvimentu ekonomia no diverfika area aviasaun civil ne’ebe sei finansia husi Ministerio Defesa Estados Unidos nian ho alokasaun orsamntu hamutuk milaun $.10,6.

Eis Chefe Estado Moior Guerrileiro, Eis president datolu ne’e: iha nia diskursu dehan ,Aeroportu Baucau aliende usa ba servisu Militar nian maibe mos atu ajuda Timor-Leste ninia ekonomia Nasional ba tinan naruk no mos bele sai nudar Aeroportu alternative.

Ninue wainhira aviaun bo’ot balun labele tu’un-sae (take-off –landing) iha aeroportu PNLIA, Dili. Hare prespetiva ida ne’e Ministerio Transporte no Komunikasaun  liu husi ANATL, E.P,

nudar jestor ba Aéroportu tomak iha Timor-Laran ou nudar Ajensia Implementador atu kopera didiak no kria liñas koordenaões ministerais sira seluk no, ho Estado Unidos America

(EUA) atu prepara planu mestre ruma ba projetu rehabilitasaun refere, atu nune’e aéroportu refere bele rehabilita tuir padraun AACTL-ICAO.

Aréporto Baucau hahu nia konstrusaun 1955-1960

História haktuir, Aeroporto Baucau, hahu nia konstrusaun iha tinan 1955 – 1960 husi Governo Portugês, hetan apoio mau de obra husi Timor oan sira nia Beiala sira liu husi servisu obrigatorio sen pagamentu. Sira kontribui liu husi servisus Asuliar murador iha altura ne’eba. Aéroporto ne’e antigamente kuinecido ho naran ‘Kaikasalale’ lokalizadu iha entre Suco Tiriloka no Suco Kaisido nia area, iha ukun regime Salazarismo Dr. Antonio de Oliveira, Governador Timor Oriental Felipe Jose Frre Temudo Barrata (1950-1963), no Administrador Circonscrição Baucau Armando Bento Correira, altura ne’eba mos Governo Kolonial Portugês sira hanaran Vila Salazar de Baucau.

Tinan 1975 to’o 1999 Indonesia, UNAMET ho UNTAET.

Iha tempo okupasaun regime Militar Soeharto, Aéroportu Baucau sai base Konsentrasaun Forsas Aéro Indonesia nian ho naran “Pusat Kegiatan Kedirgantaraan/Centru Atividades Forsas Aero (Kopasgat) Komando Pasukan Khusus Ankatan Udara. Iha dekade ONU halao perparasaun ba Referendum 30 de Agusto 1999 United Nation Administration and Mission East Timor (UNAMET), no ukun United Nation Administration Esat Timor (UNTAET), iha Timor Leste, Aéroporto Baucau sai base Forsas INTERFET  ho Forsa Manutensaun da Paz iha Timor Leste hodi transgordo ekipamentos no materiais logistikas  ONU nia ba Referendum Timor Leste 30 de Agosto 1999, to’o restaurasaun Independencia 20 de Maio 2002.

Prospect Aeroportu Baucau

Kaer metin ba Decreito Lei No.1/2003 Lei Baze da Aviasaun Civil , Capitulo III Artigo 8  e Capitulo VIII Artigos 54 katak, Aeroporto Baucau designadu hanesan aeroportu Internasional e kategoriza hanesan aeroporto publiku ne’ebe bele uza ba aviaun civil no militar, provisaun ida ne’e mos haforsa liu-tan husi Planu Dezenvolvimentu estrategiku Timor-Leste nian ba periodu 2011-2013, iha Parte III haforsa katak Aeroportu Baucau sei dezenvolve nudar Aeroportu alternative husi Dili, ne’ebe sei usa mos nudar baze ba Aeromilitary nian.

Liu-husi baze legal sira ne’e, Aeroportu Baucau nudar Aeroportu uniku iha Timor-Leste ne’ebe ho kapasidade bo’ot ne’ebe ho nia naruk Metru 2500, no luan metru 56. Tamba ida ne’e Aeroportu ida ne’e bele simu no laiha limitação ba Aviaun kategoria D sira hanesan Aviaun AeroAtlantic (Boeing 747-300 ER) ne’ebe maka bele semo direita husi Eropa ou Portugal mai Timor-Leste.

Hare’e ba kapasidade Aeroportu ida ne’e, ita iha konfiansa katak, Aeroportu refere sei rehabilita dunik, Aeroportu Baucau bele sai hanesan Aeroportu uniku no estratejiku ida atu usa nudar Aeroportu ba aviaun kargo sira ou mo’os bele sai hanesan baze ba manutensan  Aviaun a’at sira iha rejoaun Asean waihira ita adhere ona ba Asean.

Operasaun Aeroportu ida ne’e, tuir hakerek nain bele kontribui dunik ba socio ekonomia rai laran, liu husi transporta rekursu non-petrolifero sira hanesan Kafe, Vanila, ai –kameli no seluk-seluk tan.

Tamba ida ne’e maka, liu husi biban ida ne’e hakerek nain hakarak rekomenda ba Ministru Transporte No komunikasaun liu husi ANATL, E.P. ne’ebe nudar jestor aeroportu hotu iha Timor-Leste haktuir Decreito Governo No.8/2005 Artigo 2 hodi  responsabiliza ba atendementu servisu publico aeroportoario e navegasaun aereo inkluindu halo estudu, planeamentu, explorasaun no dezemvolvimentu infrastruttura aeroporto Baucau atu kordena ho UEA no F-FDTL atu estabelese lalais Planu Mestre ida ba aeroportu refere atu nune’e aeropotu ne’e bele rehabilita tuir padraun AACTL-ICAO.

Iha tempo ukun colonial Portugês aeroporto Baucau koinecido iha paises  Asea Pasifiku liu-liu Australia ho Selandia Baru, Europa ho Oceania, tamba desevolvimentu ho investimentu iha setor Turismu sai fundamento no dinamiku tebes iha altura ne’eba. Baucau potensia ba centra-centra objeto turismu hanesan; Aéroporto ne’e rasik, Hotel Pousada, Foho Matebean, Picina, Tasi Ibun/Praia Waira’abere, Objeto Historico Fatucama Buasare, Goa-7 Venilale Berecoli.

Aleixo Ximenes, Toko Tradisonal Venilale nian haktuir katak: “Goa-7 Berecoli altura ne’eba iha tempo okupasaun Soldo Nippon II Guerra Mundial ita nia beiala sira halo servisu obrigatorio laiha pagamentu ba sira iha tempo okupasaun II Guerra Mundial 1942-1945. Aeroporto Baucau ne’e hahu ninia konstrusaun iha tinan 1960, trabalhador sira husi Maucau, Malae balum liu-liu ita nia Beila sira altura ne’eba ne’eba ne’e servisus obrigatorio. Salienta Aleixo.

Alen fatin hirak ne’e iha mos Lagoa Badomori-Venilale ho We’e Matan Traditional Wailili, fatin hirak ne’e iha ukun Portugês, sai objetu Turismu Komunitaria to’o ohin loron, maibé ohin loron ladauk desenvolve no konserva fatin hirak ne’e hodi hasaé receitas ba nasaun nian. Obra ne’e wainhira loos ? No se loos maka atu desenvolve? Ita lapersiza ita husu malu iniciativa nasaun nian ba objeto hirak ne’e hodi hasae desenvolvimento ekonomia ba  prespetiva Timor Leste nian.  (Armando/Lamartinho).

Related Blogs